Prema policijskim podacima, u Crnoj Gori su registrovana 234 lica koja daju novac na kamatu, a niko od njih nije u zatvoru. Jedan broj zelenaša samostalno se bavi davanjem većih svota novca na kamatu, dok je značajan broj ljudi iz tog miljea povezan sa organizovanim kriminalnim grupama. Policija je nedavno pokrenula akciju „Tornado“, u kojoj je Ibrahim Kadić uhapšen zbog sumnje da se bavi zelenašenjem, ali će se on u daljem postupku braniti sa slobode.
–Prema zadnjim operativnim istraživanjima, u Crnoj Gori su trenutno registrovane 234 osobe koje se bave zelenašenjem. Od navedenog broja, 16 odsto su pripadnici različitih kriminalnih grupa, dok se ostatak time bavi samostalno – kazao je direktor Uprave policije Slavko Stojanović.
Prema njegovim riječima, kao zalog za pozajmljeni novac uzimaju se vozila ili nekretnine, dok se u manjem broju slučajeva preuzimaju poslovni prostori koji već posluju.
U Centru za građansko obrazovanje smatraju da je crnogorska policija zabrinjavajuće daleko od potrebnog kapaciteta da se uhvati u koštac sa jednom od najsofisticiranijih vrsta kriminala u Crnoj Gori, koji indukuje i druge pojavne oblike teških krivičnih dijela.
–Prethodnih godina policija je nekoliko navrata pokušala da se značajnije pozabavi problemom zelenašenja kroz nekoliko pretresa, privođenja i uzimanja izjava, postojale su i anonimne prijave po kojima se postupalo, ali sve do danas izostao je sistemski pristup. Izostala je jasno razapeta mreža sistema u kojoj bi završavali kamataši. Nijesu to samo tužilaštva i policija, u tom sistemu treba da budu i depolitizovane institucije, efikasno pravosuđe i, naravno, mediji sa svojom nezaobilaznom ulogom kreiranja javnog mnjenja u cilju zaštite javnog interesa. Ako su mjere tajnog nadzora negdje mogle dati rezultate, naravno, kada bi bile sprovođene na visoko profesionalnom nivou, onda je to borba protiv zelenaša. Nije teško zaključiti da su mnogi zelenaši povezani sa dilovanjem narkotika i pranjem novca, ali i sa ljudima u samoj policiji, što sve zajedno daje zaista zabrinjavajuću sliku kriminalnog miljea i rasprostranjenosti poslova iz sfere korupcije i organizovanog kriminala, gdje organi gonjenja i pravosudni organi već dugo ne uspijevaju da dođu do mjerljivih rezultata. Pošto rezultati hronično izostaju, moramo uprijeti prstom u vlast i reći da postoje politički razlozi za ovako dugu opstrukciju borbe protiv organizovanog kriminala, pa samim tim i protiv zelenaša. To najčešće definišemo kao nedostatak političke volje ili osnovanu sumnju da postoji sprega organizovanog kriminala i politike, što tu borbu čini izuzetno teškom i neizvjesnom – smatra Boris Marić iz CGO.
Kako je dodao, logika vršenja tog krivičnog dijela upravo je usmjerena na održavanje straha kod žrtve, a mogućnost uticaja na žrtvu i eventualne svjedoke je ogromna zbog karaktera nezakonitog odnosa koji je uspostavljen između žrtve i zelenaša.
–Izuzetno su rijetki slučajevi da sama žrtva prijavi zelenaša. Čak i kada je zelenašenje otkriveno od strane organa gonjenja, teško je doći do dokaza jer je uobičajena situacija da svi koji bi mogli svjedočiti ćute i čekaju da prođe istraga. Naime, kod tog krivičnog dijela stvara se specifičan lanac odnosa i interesa, gdje se praktično svi nalaze u nekoj vrsti delikta ili ogromnog „nerješivog” životnog problema – ukazuje Marić.
U Građanskoj alijansi ocjenjuju da je socioekonomska situacija u Crnoj Gori takva da pogoduje ekspanziji zelenašenja.
–Naruku zelenašima ide i to što banke u Crnoj Gori imaju visoke kamatne stope i građani su od strane države gurnuti ka nemilosrdnim pojedincima koji na najgori način zloupotrebljavaju tuđu nesreću. Policija i tužilaštvo moraju najoštrije da reaguju i spriječe širenje zelenašenja, bez obzira na probleme sa kojima se bore, počev od kadrovskih do tehničkih – naglašava Zoran Vujičić iz GA.
On je istakao da borba protiv zelenašenja ne smije da se svodi na prijave koje podnose pojedinci koji su osjetili svu tragičnost pozajmljivanja novca pod izuzetno nepovoljnim uslovima.
–Treba formirati poseban policijski tim kome će primarni zadatak biti identifikacija takvih lica. Da li će se lice braniti sa slobode ili iz pritvora stvar je suda, ali ne smijemo zaboraviti da postoje i drugi načini obezbjeđivanja prisustva osumnjičenog na suđenju osim pritvora. Ukoliko zelenašenje prati i element nasilja i zastrašivanja, puštanje na slobodu takvih lica može se vratiti kao bumerang sudu i tužilaštvu kroz povlačenje prijave i izjave lica koje je to i iniciralo – navodi Vujičić.
Do sada, smatra on, država nije mnogo radila na rješavanju ovog problema, koji kao najgora bolest izjeda društvo.
Poslanik i član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Draginja Vuksanović kaže da je svima poznato da u Crnoj Gori ima dosta slučajeva zelenašenja i da jedna policijska akcija ne može da riješi taj problem.
–Ne može se očekivati od nekog ko je žrtva zloupotrijebljene životne situacije da svjedoči o tim stvarima, posebno ako mu je prijetnjama ugrožena bezbjednost i bezbjednost njegove porodice. Međutim, od nadležnih državnih organa svi očekujemo da sa manje pompe, a uz više rada postignu više rezultata. Mislim da se kroz primjenu mjera tajnog nadzora i operativu može i mora postići mnogo više – zaključila je Vuksanovićeva.D.Ž.
Ozbiljan problem
Član skupštinskog odbora za bezbjednost i odbranu Velizar Kaluđerović kaže da se i na ovom primjeru prepoznaje nedostatak političke volje nadležnih da se uhvate u koštac sa veoma izraženim problemom koji ozbiljno doprinosi opštoj kriminalizaciji društva.
–Kao član odbora, na sjednici koja je bila zatvorena za javnost, bio sam u prilici da čujem podatke u vezi s tim problemom. Samo mogu reći da su oni veoma ozbiljni. Sama činjenica da je odbor na zatvorenoj sjednici kao posebnu tačku dnevnog reda imao to pitanje upućuje na zaključak da se radi o ozbiljnom problemu. U odnosu na reakciju i ono što do sada imamo, mislim da se mogu vratiti na ocjenu da smo daleko od efikasne akcije nadležnih državnih organa – kazao je Kaluđerović za Radio Slobodna Evropa.